Nastavna godina u našoj je školi završila, no i dalje nam stižu primjeri dobre prakse iz nastave na daljinu.
Ovaj vam put donosimo dva osvrta učenica prvih razreda na projektni zadatak iz Biologije.
Projektni zadatak – Park prirode Kopački rit
Učenici prvih razreda dobili su vrlo zanimljiv projektni zadatak iz Biologije. Morali smo otići na neko stanište (obični park, park prirode, nacionalni park, šumu, livadu i sl.) i na njemu svo teoretsko znanje iz Biologije primijeniti u praksi. Kada sam pogledala zadatak, činio mi se strahovito teškim, ali odlaskom na teren shvatila sam koliko je zapravo zanimljiv (iako je ostao djelomično težak). Učenici su podijeljeni u grupe od 3 do 5 osoba. U mojoj grupi bili su David Czersky-Hafner, Bernard Kovač, Luka Štark i Petar Vukelić.
Odlučili smo posjetiti Park prirode Kopački rit jer je vrlo zanimljiv, ima relativno veliku površinu (zapanjujućih 23.126,29 ha), a poznat je i po obilju različitih biljnih i životinjskih vrsta (čak 80 % vrsta ptica u Hrvatskoj nalazi se u Kopačkom ritu). Morali smo pronaći hranidbene lance i povezati ih u hranidbenu mrežu, uz pomoć biocenometra napisati brojnost vrsta u jednom metru kvadratnom te pronaći biljne i životinjske vrste koje obitavaju u navedenom staništu. Podatke smo svrstavali u tablice i na temelju dobivenih podataka napravili prezentaciju. Najviše poteškoća imali smo s pronalaskom životinjskih vrsta, uglavnom zbog hladnog i tmurnog vremena te slikanjem pronađenih vrsta (nemamo profesionalnu opremu pa smo većinom morali preuzeti slike s interneta i pravilno navesti njihov izvor/autora). Također, relativan problem predstavljalo nam je i identificiranje vrsta (pogotovo biljnih), ali uz pomoć interneta i mnogih knjiga o biljkama i to smo uspjeli. Na terenu sam se osjećala kao Indiana Jones, jedino što nisam bila u potrazi za zlatom nego za organizmima.
Tea Kozić, 1. b
Projektni zadatak – Raznolikost ekosustava
Kao učenici 1. razreda prirodoslovne gimnazije za posljednji zadatak iz Biologije u ovoj školskoj godini dobili smo projekt na temu raznolikost ekosustava na našem području. Zadatak je bio izabrati jedan ekosustav, opisati ga, navesti pripadnike životinjskih i biljnih vrsta koji se smatraju predstavnicima, sastaviti hranidbene mreže… Kako jedna od učenica iz grupe posjeduje vikendicu u Aljmašu, koji je poznat po bujnom biljnom i životinjskom svijetu, naša je grupa odlučila proučavati i bilježiti upravo to područje. Prije svega bilo nam je zanimljivo i zabavno. Smatramo da nas je ovakva vrsta projekta još više međusobno zbližila i poboljšala naše vještine grupnoga rada. Tijekom izvršavanja zadatka nije dolazilo do problema, sve smo sudjelovale u radu i uvažavale međusobno mišljenja, što bismo istaknule kao nešto što je iznimno važno kad su u pitanju projektni zadatci. Prije odlaska na teren zadatke smo podijelile na tri dijela, tako da se svaka mogla fokusirati na dio koji treba promatrati i bilježiti. Na kraju smo zajedno provjerile i pročitale sve zabilježeno i potom unijele to u dokument s tablicama. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i nemogućnost izvođenja nastave u normalnim uvjetima, smatramo da je projekt odlično organiziran i osmišljen. Nadamo se da ćemo se kroz naše daljnje školovanje susresti s još ovakvih projekta jer se iz njih kroz zabavu i druženje može puno toga naučiti. Možemo se pohvaliti novim znanjem stečenim na terenu, o raznim biljnim i životinjskim vrstama, ali isto tako i o samom staništu i našem okruženju.
Učenice Leticia Rejo, Marija Slovic i Magdalena Tovilo, 1. a